Pitanja i odgovori o COVID 19

Ovim tekstom želimo da na jedno mesto sumiramo i postavimo proverene informacije vezane za COVID 19. 

Kada nemamo prave informacije onda sledi panika i lutanje za pravim informacijama. Kao udruženje koje se bavi mladima i porodicama koji se suočavaju sa rakom, možemo sve ovo što se sada dešava da prepoznamo u našim iskustvima od uspostavljanja dijagnoze, preko lečenja i oporavka posle lečenja i nadati se pozitivnom ishodu, jer su suočeni sa životno ugrožavajućom bolešću. 

Korona virusi (CoV) su velika porodica virusa koji izazivaju bolesti u rasponu od blage prehlade do težih respiratornih bolesti, poput poznatog bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-CoV).

Pored ovih poznatih korona virusa, u Kini se pojavio novi korona virus n-CoV uzrokovan SARS-CoV-2 infekcijom. To je soj koji ranije nije identifikovan kod ljudi.

Svetska Zdravstvena Organizacija je 11.02.2020. objavila zvanično ime bolesti koja je prouzrokovana ovim novim sojem (SARS-CoV-2), to je COVID -19.

**** https://www.beo-lab.rs/korona-virus/
COVID-19 je zarazna bolest koju izaziva nedavno otkriveni koronavirus. Ovaj novi virus i bolest bili su nepoznati pre izbijanja epidemije u mestu Vuhan u Kini u decembru 2019. COVID-19 je sada pandemija koja pogađa mnoge zemlje širom sveta.
 
 
 
Najčešći simptomi COVID-19 su:
*groznica,
*suv kašalj i
*umor.
Ostali simptomi koji su manje uobičajeni i mogu uticati na neke pacijente uključuju:
*svrab i bolove,
*nazalnu kongestiju,
*glavobolju,
*konjuktivitis,
*grlobolju,
*proliv,
*gubitak ukusa ili mirisa ili
*osip na koži ili
*promenu boje prstiju ili nožnih prstiju.
Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeno. Neki se zaraze, ali imaju samo vrlo blage simptome. Većina ljudi (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez potrebe za bolničkim lečenjem. Otprilike 1 od svakih 5 osoba koje dobiju COVID-19 postane ozbiljno bolesno i razvije poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni sa osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, problema sa srcem i plućima, dijabetesom ili rakom, izloženi su većem riziku od razvoja ozbiljnih bolesti. Međutim, svako može uhvatiti COVID-19 i postati ozbiljno bolestan. Ljudi svih uzrasta koji imaju groznicu i / ili kašalj povezan sa otežanim disanjem / kratkoćom daha, bolom / pritiskom u grudima ili gubitkom govora ili pokreta, trebalo bi da odmah zatraže lekarsku pomoć. Ako je moguće, preporučuje se da prvo pozovete lekara ili ustanovu, kako bi se pacijent mogao uputiti u pravu kliniku.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

VIDEO: 5 stvari o načinima prenošenja zaraze

Ako imate manje simptome, kao što je blagi kašalj ili blaga groznica, uglavnom nema potrebe da tražite medicinsku negu. Ostanite kod kuće, samo se izolujte i pratite svoje simptome.
Sledite nacionalne smernice o samoizolaciji. 
Kada posećujete zdravstvenu ustanovu, nosite masku, držite se najmanje 1.5 metar udaljenosti od drugih ljudi i ne dirajte površine rukama. Ako je dete bolesno, pomozite detetu da se drži ovog saveta.
Ako imate otežano disanje ili bol / pritisak u grudima, odmah potražite medicinsku negu. Ako je moguće, nazovite svog lekara unapred, kako bi vas on mogao uputiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Ljudi mogu uhvatiti COVID-19 od drugih koji imaju virus. Bolest se prevashodno širi od osobe do osobe kroz male kapljice iz nosa ili usta, koje se izbacuju kada osoba sa COVID-19 kašlje, kija ili govori. Ove kapljice su relativno teške, ne putuju daleko i brzo se spuštaju na zemlju. Ljudi mogu uhvatiti COVID-19 ako udišu ove kapljice od osobe zaražene virusom. Zbog toga je važno ostati najmanje 1-1.5 m metar od njih. Te kapljice mogu sleteti na predmete i površine oko osobe kao što su stolovi, kvake i rukohvati. Ljudi se mogu zaraziti dodirom ovih predmeta ili površina, a zatim dodirivanjem očiju, nosa ili usta. Zbog toga je važno redovno prati ruke sapunom ili vodom ili ih čistiti sredstvima za ruke na bazi alkohola.
SZO procenjuje tekuća istraživanja o načinima širenja COVID-19 i nastaviće sa deljenjem ažuriranih nalaza.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Održavanje higijene ruku i disajnih puteva važno je u SVIM vremenima i najbolji je način da zaštitite druge i sebe. Kada je moguće, održavajte najmanje jedan metar udaljenosti između sebe i drugih. Ovo je posebno važno ako stojite pored nekoga ko kašlje ili kija. Pošto neke zaražene osobe možda još uvek ne pokazuju simptome ili su njihovi simptomi blagi, dobro je održavati fizičku distancu sa svima ako se nalazite u području gde COVID-19 kruži.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
COVID-19 se uglavnom širi kroz respiratorne kapljice koje izbacuje neko ko kašljE ili ima druge simptome, poput temperature ili umora. Mnogi ljudi sa COVID-19 imaju samo blage simptome. Ovo se naročito odnosi na ranu fazu bolesti. COVID-19 je moguće uhvatiti od osobe koja ima blagi kašalj i ne oseća se bolesno. U nekim izveštajima se navodi da ljudi bez simptoma mogu da prenose virus. Još nije poznato koliko se često to događa. 
SZO prati tekuća istraživanja o toj temi i nastaviće da deli ažurirane nalaze.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Ako ste bili u bliskom kontaktu sa nekim sa COVID-19, možete biti zaraženi. Bliski kontakt znači da živite sa ili ste bili u okruženju manjim od jednog metra od onih koji imaju bolest. U tim je slučajevima najbolje ostati kod kuće. Kada posećujete zdravstvenu ustanovu, ako je moguće, nosite masku, držite se najmanje 1 metar dalje od drugih ljudi i ne dirajte površine rukama. Ako je dete bolesno, pomozite detetu da se drži ovog saveta. Čak i ako ne mislite da ste bili izloženi COVID-19, ali razvijate simptome, onda se samoizolujte i pratite situaciju. Verovatnije je da ćete zaraziti druge u ranim fazama bolesti kad imate samo blage simptome, stoga je rana samoizolacija veoma važna. Ako nemate simptome, ali ste bili izloženi inficiranoj osobi, budite u samo-karantinu 14 dana. Ako ste definitivno imali samo COVID-19 (potvrđen testom) 14 dana, čak i nakon što simptomi nestanu kao mera predostrožnosti – još uvek nije poznato koliko dugo ljudi ostaju zarazni nakon oporavka. Pridržavajte se nacionalnih saveta o samoizolaciji. VIŠE na LINKU.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Samoizolacija je važna mera koju preduzimaju oni koji imaju simptome COVID-19 kako bi izbegli da zaraze druge u zajednici, uključujući članove porodice. Samoizolacija je kada osoba koja ima groznicu, kašalj ili druge simptome COVID-19 ostane kod kuće i ne ide na posao, u školu ili na javna mesta. To može biti dobrovoljno ili na osnovu preporuke njegovog lekara. Kada posećujete zdravstvenu ustanovu, ako je moguće, nosite masku, držite se najmanje 1 metar dalje od drugih ljudi i ne dirajte površine rukama. Ako je dete bolesno, pomozite detetu da se drži ovog saveta.
Uradite sledeće:
– Ako je osoba u samoizolaciji, to je zato što je bolesna, ali nije teško bolesna (ne zahteva medicinsku pomoć) imaju veliku, dobro prozračenu higijenu ruku i toaletne prostore
– Ako to nije moguće, postavite krevete na razmak najmanje jedan metar
– Držite se najmanje 1 metar od drugih, čak i od članova porodice
– Svakodnevno pratite svoje simptome
– Izolovati se  na 14 dana, čak i ako se osećate zdravo
– Ako imate poteškoće s disanjem, odmah se obratite svom lekaru – pozovite ih prvo ako je moguće
– Budite optimisti, održavajući kontakt sa voljenima telefonom ili on-line, i vežbajući se kod kuće.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Samo-karantin znači odvojiti se od drugih zato što ste bili izloženi nekome sa COVID-19 iako vi, sami, nemate simptome. Cilj karantina je da spreči prenos. Budući da ljudi koji se razbole od COVID-19 mogu odmah zaraziti ljude, samokarantin može da spreči da se neke infekcije dese.
U ovom slučaju:
*Imajte veliku, dobro prozračenu jednokrevetnu sobu sa higijenom ruku i toaletnim prostorom
*Ako to nije dostupno, stavite krevete na razmak najmanje 1 metar.
*Držite se najmanje 1 metar udaljenosti od drugih, čak i od članova porodice.
*Svakodnevno pratite svoje simptome
*Samo-karantin od 14 dana, čak i ako se osećate zdravo
*Ako imate poteškoće s disanjem, odmah se obratite svom lekaru – pozovite ih prvo ako je moguće.
Budite optimisti, održavajući kontakt sa voljenima telefonom ili on-line, i vežbajući se kod kuće.
Kada posećujete zdravstvenu ustanovu, ako je moguće, nosite masku, držite se najmanje 1 metar dalje od drugih ljudi i ne dirajte površine rukama. Ako je dete bolesno, pomozite detetu da se drži ovog saveta.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Karantin znači ograničavanje aktivnosti ili razdvajanje ljudi koji nisu sami bolesni, ali su možda bili izloženi COVID-19. Cilj je sprečiti širenje bolesti u vreme kada ljudi tek razvijaju simptome.
Izolacija znači odvajanje ljudi koji su bolesni sa simptomima COVID-19 i mogu biti zarazni da spreče širenje bolesti.
Fizičko distanciranje znači biti fizički razdvojeno. SZO preporučuje držanje na udaljenosti od najmanje 1 metra od ostalih. Ovo je opšta mera koju bi svako trebalo da preduzme, čak i ako nije bio izložen COVID-19.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
Istraživanja pokazuju da su deca i adolescenti podjednako verovatni da će se zaraziti kao i svaka druga starosna grupa i da mogu da šire bolest. Dosadašnji dokazi govore da je verovatno da će djeca i mladi odrasli dobiti ozbiljnu bolest, ali teški se slučajevi i dalje mogu dogoditi u ovim starosnim grupama. Deca i odrasli trebalo bi da se pridržavaju istih smernica o samokarantinu i samoizolaciji ako postoji rizik da su bili izloženi ili pokazuju simptome. Naročito je važno da deca izbegavaju kontakt sa starijim ljudima i drugima koji su izloženi riziku od težih bolesti.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Budite svesni najnovijih informacija o epidemiji COVID-19, dostupnih na veb lokaciji SZO i putem vašeg nacionalnog i lokalnog organa za javno zdravlje. Većina zemalja širom sveta primetila je slučajeve COVID-19, a mnoge imaju epidemije. Situacija je nepredvidiva, pa redovno proveravajte najnovije vesti.

Možete smanjiti svoje šanse da se zarazite ili širite COVID-19 preduzimajući neke jednostavne mere predostrožnosti:

  • Redovno i temeljno čistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom. Zašto? Pranje ruku sapunom ili vodom ili upotrebom ručnog trljanja na bazi alkohola ubija viruse koji mogu biti na vašim rukama.
  • Održavajte najmanje 1 metar udaljenosti između sebe i drugih. Zašto? Kada neko kašlje, kija ili govori, iz nosa ili usta prskaju male kapljice tečnosti koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, uključujući virus COVID-19 ako osoba ima bolest.
  • Izbegavajte da odlazite u gužve. Zašto? Ako se ljudi okupljaju u masi, verovatnije je da ste u bliskom kontaktu sa nekim ko ima COVID-19 i teže je održavati fizički razmak od jednog metra.
  • Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta. Zašto? Ruke dodiruju mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Jednom kada se kontaminira, ruke mogu da prenesu virus u vaše oči, nos ili usta. Odatle virus može ući u vaše telo i zaraziti vas.
  • Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene i vi i ljudi oko vas. To znači da pokrivate usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kašljete ili kij Zatim odmah odložite upotrebljenu maramicu i operite ruke. Zašto? Kapljice šire virus. Pridržavajući se dobre respiratorne higijene, štitite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.
  • Ostanite kod kuće i samo se izolujte čak i sa manjim simptomima kao što su kašalj, glavobolja, blaga groznica dok se ne oporavite. Neka vam neko donese zalihe. Ako morate da napustite kuću, nosite masku da ne biste zarazili druge. Zašto? Izbegavanje kontakata sa drugima će ih zaštititi od mogućih COVID-19 i drugih virusa.
  • Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite lekarsku pomoć, ali pozovite telefon unapred ako je moguće i sledite uputstva vašeg lokalnog zdravstvenog organa. Zašto? Nacionalne i lokalne vlasti imaće najnovije informacije o situaciji u vašem području. Poziv unapred omogućiće vašem lekaru da vas brzo usmeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će vas takođe zaštititi i pomoći u sprečavanju širenja virusa i drugih infekcija.
  • Budite u toku sa najnovijim informacijama iz pouzdanih izvora, kao što su SZO ili vaše lokalne i državne zdravstvene vlasti. Zašto? Lokalne i nacionalne vlasti najbolje su da savetuju šta ljudi iz vašeg kraja treba da rade da bi se zaštitili.
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Iako neki zapadni, tradicionalni ili kućni lekovi mogu pružiti udobnost i ublažiti blage simptome COVID-19, nije pokazano da postoje lekovi koji sprečavaju ili leče bolest. SZO ne preporučuje nikakve lekove, uključujući antibiotike, kao prevenciju ili lek za COVID-19. Međutim, postoji nekoliko kliničkih ispitivanja koja su u toku i zapadnih i tradicionalnih lekova. SZO koordinira napore na razvoju vakcina i lekova za sprečavanje i lečenje COVID-19 i nastaviće da pruža ažurirane informacije čim postanu dostupni rezultati istraživanja.

Najefikasniji načini zaštite sebe i drugih od COVID-19 su:

*Čistite ruke često i temeljno

*Izbegavajte dodirivanje očiju, usta i nosa

*Prekrijte usta pri kašluj savijanjem lakta ili maramicom. Ako se koristi maramica, odmah je bacite u smeće i operite ruke.

*Držite se na udaljenosti od najmanje 1 metar od ostalih.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Trenutno nema dovoljno dokaza za ili protiv upotrebe maski (medicinskih ili drugih) kod zdravih pojedinaca u široj zajednici. Međutim, SZO aktivno proučava nauku o maskama koja se brzo razvija i kontinuirano ažurira svoje smernice.

Medicinske maske se preporučuju prevashodno u zdravstvenim ustanovama, ali se mogu uzeti u obzir i u drugim okolnostima (vidi dole). Medicinske maske treba kombinovati sa drugim ključnim merama za sprečavanje infekcije i kontrolom, kao što su higijena ruku i fizičko udaljavanje.

Zdravstveni radnici

Zašto? Medicinske maske i respiratori kao što su N95, FFP2 ili slični proizvodi preporučuju se i moraju biti rezervisani za zdravstvene radnike dok pružaju negu pacijenata. Bliski kontakt sa osobama sa kojima postoji sumnja ili potvrđivanje COVID-19 i okolnog okruženja glavni su putevi prenošenja, što znači da su zdravstveni radnici najviše izloženi.

Ljudi koji su bolesni i pokazuju simptome COVID-19

Zašto? Svako ko je bolestan, sa blagim simptomima kao što su bolovi u mišićima, blagi kašalj, grlobolja ili umor, treba da se izoluje kod kuće i koristi medicinsku masku prema preporuci VHO-a o kućnoj nezi pacijenata sa sumnjom na COVID-19. Kašljanje, kijanje ili razgovor mogu stvoriti kapljice koje prouzrokuju i mogu proširiti infekciju. Ove kapljice mogu dopreti do lica drugih u blizini i sleteti u okolno okruženje. Ako zaražena osoba kašlje, kija ili razgovara dok nosi medicinsku masku, to može pomoći u zaštiti onih u blizini od infekcije. Ako bolesna osoba treba da ode u zdravstvenu ustanovu, treba da nosi medicinsku masku.

Svako ko se brine o osobi kod kuće koja je bolesna od COVID-19

Zašto? Oni koji se brinu za osobe koje su bolesne od COVID-19 treba da nose medicinsku masku radi zaštite. Opet, bliski, česti i dugotrajni kontakti sa nekim sa COVID-19 stavljaju negovatelje u visoki rizik. Nacionalni donosioci odluka mogu takođe odlučiti da preporuče upotrebu medicinskih maski za pojedine osobe koji koriste pristup zasnovan na riziku. Ovaj pristup uzima u obzir svrhu maske, rizik od izloženosti i ranjivost korisnika, okruženje, izvodljivost upotrebe i vrste maski koje treba uzeti u obzir.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Ako odlučite da nosite masku:

  1. Pre nego što dodirnete masku, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola
  2. Uzmi masku i pregledaj je da li ima suza ili rupa.
  3. Orijentišite se sa gornje strane (gde je metalna traka).
  4. Osigurajte da je maska okrenuta prema van (obojena strana).
  5. Stavite masku na lice.Zakačite metalnu traku ili čvrst rub maske tako da se oblikuje u obliku vašeg nosa.
  6. Spustite dno maske tako da pokriva usta i bradu.
  7. Ne dodirujte masku dok je nosite radi zaštite.
  8. Nakon upotrebe, skinite masku čistim rukama; uklonite elastične petlje iza ušiju, dok masku držite dalje od lica i odeće kako ne biste dodirivali potencijalno kontaminirane površine maske.
  9. Odbacite masku u zatvorenU kantu odmah nakon upotrebe. Ne koristite ponovo masku.
  10. Izvršite higijenu ruku nakon dodirivanja ili odbacivanja maske – Koristite trljanje ruku na bazi alkohola ili, ako ste vidno zaprljani, operite ruke sapunom i vodom.

Imajte na umu da globalno nedostaje medicinskih maski (i hirurške i N95 maske). To bi trebalo biti rezervisano što je više moguće za zdravstvene radnike. Zapamtite da maske nisu zamena za druge, efikasnije načine zaštite sebe i drugih od COVID-19, kao što su često pranje ruku, prekrivanje kašlja savijanjem lakta ili maramicom i održavanje udaljenosti od najmanje 1 metar od drugih .

Pogledajte osnovne zaštitne mere protiv novog koronavirusa za više informacija na LINKU.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Već smo ranije pisali o korišćenju maski koje su šivene pa možete više da pročitate OVDE.

Vreme između izlaganja COVID-19 i trenutka kada simptomi počinju obično je oko pet do šest dana, ali može biti u rasponu od 1 do 14 dana.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Najvažnija stvar koju treba znati o koronavirusu na površinama je ta da se oni lako mogu očistiti uobičajenim kućnim dezinfekcijskim sredstvima koja će ubiti virus. Studije su pokazale da virus COVID-19 može preživeti do 72 sata na plastici i nerđajućem čeliku, manje od 4 sata na bakru i manje od 24 sata na kartonu. Kao i uvek, očistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Izbegavajte da dodirujete oči, usta ili nos.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Pri kupovini namirnica držite se udaljenosti najmanje 1 metar od drugih i izbegavajte dodirivanje očiju, usta i nosa. Ako je moguće, pre kupovine prečistite ručke šoping kolica ili korpi. Kad dođete kući, temeljno operite ruke, a takođe nakon rukovanja i skladištenja kupljenih proizvoda. Trenutno nema potvrđenog slučaja da se COVID-19 prenosi putem hrane ili ambalaže za hranu.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Voće i povrće važni su sastojci zdrave ishrane. Operite ih na isti način kao što biste trebali činiti pod bilo kojim okolnostima: pre nego što ih uzmete, operite ruke sapunom i vodom. Zatim voće i povrće temeljno operite čistom vodom, posebno ako ih jedete sirove.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Ne. Antibiotici ne deluju protiv virusa; deluju samo na bakterijske infekcije. COVID-19 je uzrokovan virusom, tako da antibiotici ne deluju. Antibiotici se ne smeju koristiti kao sredstvo za prevenciju ili lečenje COVID-19. U bolnicama će lekari ponekad koristiti antibiotike za sprečavanje ili lečenje sekundarnih bakterijskih infekcija koje mogu biti komplikacija COVID-19 kod teško bolesnih pacijenata. Treba ih koristiti samo prema uputu lekara za lečenje bakterijske infekcije.

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-coronaviruses
 

About the author