{"id":4509,"date":"2017-01-11T14:42:41","date_gmt":"2017-01-11T14:42:41","guid":{"rendered":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/?p=4509"},"modified":"2022-12-12T15:24:25","modified_gmt":"2022-12-12T15:24:25","slug":"pod-oznakom-hitno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/vesti\/pod-oznakom-hitno\/","title":{"rendered":"Pod oznakom HITNO"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Va\u0161ington post pi\u0161e: Pod hitno za\u0161titi survajvere de\u010dijeg raka<\/h3>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"150\" src=\"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/ast-300x150-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-5947\" srcset=\"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/ast-300x150-1.png 300w, https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/ast-300x150-1-1300x650.png 1300w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>SAN ANTONIO \u2013 Kada je Britani Galan dijagnostikovana leukemija u 6-toj nedelji \u017eivota, lekari su upozorili roditelje da ima male \u0161anse da pre\u017eivi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali posle hemioterapija, \u201c\u017divela sam i \u017eivela!\u201d, \u201cSvi me zovu \u010dudo od bebe.\u201d Rekla je sada 24-godi\u0161nja Galan.<\/p>\n\n\n\n<p>Hemioterapije su mi spasile \u017eivot, ali i razorile. Galan ka\u017ee: \u201czabrljale me neurolo\u0161ki\u201d. U osnovnoj \u0161koli je imala problema sa \u010ditanjem i matematikom i na kraju je zavr\u0161ila sa lekovima za&nbsp;<a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%A5%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D1%9B%D0%B0%D1%98\">ADHD<\/a>. Na fakultetu je po\u010dela da ima problema sa srcem, iako je bio strastveni trka\u010d. Od nedavno, Galan, koja radi vi\u0161e povremenih poslova po\u010dela je da uzima lekove za anksioznost i depresiju. \u201cPonekad pomislim \u0161ta je slede\u0107e? Ja sam popila mnogo pilula. Ose\u0107am se kao starica. \u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od najve\u0107ih uspeha medicine na polju de\u010dije onkologije je nagli porast stope pre\u017eivljavanja dece obolele od raka.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali druga strana tog uspeha je da su mnogi od te dece mnogo godina ili \u010dak decenija kasnije imali problema sa ozbiljnim i ponekad opasnim po \u017eivot komplikacijama, uklju\u010duju\u0107i i sekundarni rak, bolesti srca, kognitivnih problema i neplodnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOvi tretmani izgleda ubrzavaju proces starenja\u201d, rekao je Greg Aune, istra\u017eiva\u010d i pedijatar onkolog koji radi na klinici za survajvere de\u010dijeg raka, u Univerzitetskoj bolnici u San Antoniju, gde Galan dobija negu.<\/p>\n\n\n\n<p>Aune, kao i sve ve\u0107i broj nau\u010dnika i lekara, se fokusira na \u201ckasne posledice\u201d le\u010denja de\u010dijeg raka. Mnogi istra\u017eiva\u010di rade u klinikama koje su specijalizovane za dugoro\u010dno pra\u0107enje survajvera de\u010dijeg raka, upozoravaju\u0107i survajvere na mogu\u0107e posledice.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je da se razume efekat le\u010denja \u201cna celo telo, a ne samo tumora\u201d, i da se radi na manje toksi\u010dnim terapijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Aune ima li\u010dni interes u istra\u017eivanju. Odrastao je na farmi p\u0161enice u isto\u010dnoj dr\u017eavi Va\u0161ington, i kao tinejd\u017eeru mu je dijagnostikovan Hodgkin limfoma i le\u010den je radio terapijom i hemiotrapijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Dve decenije kasnije, on je zavr\u0161io na hitnoj operaciji zamene sr\u010danih zalistaka i \u201eotpu\u0161avanju\u201c tri blokirane arterije, kao direktna posledica le\u010denja. U 41-voj godini je imao blagi mo\u017edani udar, a njegovoj \u0107erki gimnasti\u010darki je dijagnostikovan dijabetes.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegovo le\u010denje raka u detinjstvu mu je spasilo \u017eivot. Sada sa 43, on se brine da li \u0107e njegovo srce izdr\u017eati.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDa sam se rodio mnogo ranije, ne bih se brinuo o kasnim posledicama, jer ne bih pre\u017eiveo\u201c.-&nbsp; rekao je Aune.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom 60-desetih godina pro\u0161log veka manje od polovine dece obolele od raka su \u017eiveli pet godina nakon postavljanja dijagnoze; sada, vi\u0161e od 80 procenata pre\u017eivi.<\/p>\n\n\n\n<p>U SAD danas ima vi\u0161e od 420.000 survajvera, a o\u010dekuje se da taj broj poraste na 500.000 do 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, ve\u0107a stopa pre\u017eivljavanja \u201cje po visokoj ceni\u201d, rekao je Gregori Armstrong onkolog Istra\u017eiva\u010dke bolnice St. Jude iz Memfisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Oni su sponzorisali studiju &nbsp;Childhood Cancer Survival Study, koja je ispitala vi\u0161e od 30.000 survajvera.<\/p>\n\n\n\n<p>80-desetih godina pro\u0161log veka survajveri su po\u010deli da brinu o novim zdravstvenim problemima, ali ozbiljnost i povezanost sa le\u010denjem nije priznata do unazad nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTo je populacija koja se pojavljuje kao mnogo starija od svoje hronolo\u0161ke starosti\u201d, rekao je Armstrong.<\/p>\n\n\n\n<p>Doktori su shvatili da danas survajveri \u017eive du\u017ee od 5 dogina, i to vi\u0161e decenija, jer je i njihov stav samo izdr\u017ei i pre\u017eivi evoluirao. Vremenom su doktori smanjivali doze hemioterapija i zra\u010denja , \u010dak iako su za tada\u0161nje vreme davane male \u0161anse za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Manje agresivne terapije su doprinele dugoro\u010dnom pre\u017eivljavanju. Skoro 11 % survajvera posle pet godina bi 70-setih godina pro\u0161log veka umrli, i do 90-tih godina se taj broj smanjio na 6% \u2013 prema istra\u017eivanju Armstronga.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, pacijenti nastavljaju da pate od ozbiljnih kasnih posledica le\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>Do 50 godina starosti, 1 od 3 \u017eene koje su zra\u010dene u predelu grudi kao deo le\u010denja Hodgkin limfoma \u0107e dobiti rak dojke, rekao je Armstrong.<\/p>\n\n\n\n<p>I odrasli koji dobiju rak mogu patiti od kasnih posledica. Ali deca su vi\u0161e podlo\u017ena toksi\u010dnosti terapija jer su njihova tela uvek u razvoju, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. I zato oni imaju mnogo vi\u0161e godina \u017eivota u kojima mogu nastati komplikacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Imunoterapija je &nbsp;novi pristup koji koristi imuni sistem organizma u borbi protiv raka, i mo\u017ee izazvati manju kolateralnu \u0161tetu \u2013 ali njegova upotreba kod dece je jako daleko. \u201cDanas se koriste isti lekovi koje smo koristili u poslednjih 30 godina, i veoma su toksi\u010dni.\u201d, rekao je Aune.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Lek za srce<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada Aune ne radi sa pacijentima u Univerzitetskoj bolnici, on provodi dosta vremena u Institutu, gde nadgleda eksperimente na mi\u0161evima o efektima hemioterapije, uklju\u010duju\u0107i lekove koje zovu antraciklini, koji mogu biti toksi\u010dni za srce. Ve\u0107i deo istra\u017eivanja o kasnim posledicama podrazumeva srce, koje je posebno osetljivo na agresivne terapije.<\/p>\n\n\n\n<p>Na mi\u0161evima je testirano dejstvo doksorubicina, koji je tako\u0111e poznat kao adriamicin i predstavlja antraciklin. Nakon \u0161to su mi\u0161evi primili vi\u0161e doze leka, neki su stavljeni na traku za tr\u010danje za ve\u017ebanje, a drugi nisu. Prvi podaci pokazuju da su oni koji su bili zaka\u010deni za trake za tr\u010danje bili u boljem stanju, rekao je Aune.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan eksperiment uklju\u010duje lek koji se zove deksrazoksan, koji se koristi da bi se spre\u010dilo o\u0161te\u0107enje srca usled odre\u0111enih hemioterapija za rak dojke. Njegova upotreba kod dece je bila kontroverzna i neorganizovana, jer su neke ranije studije pokazale da lek, koji je dat u isto vreme kad i hemioterapija, pove\u0107avale rizik od sekundarnog raka.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali te brige su u velikoj meri opovrgli u poslednjih nekoliko godina, i sada klini\u010dko ispitivanje na ljudima mo\u017ee da utire put za \u0161iroku rasprostranjenost upotrebe leka- Zinecard.<\/p>\n\n\n\n<p>Eric \u010cou, onkolog u Fred Hutchinson Cancer Research Center u Sijetlu, ula\u017ee napore da utvrdi da li lek spre\u010dava dugoro\u010dno o\u0161te\u0107enje srca. On sa drugim istra\u017eiva\u010dima prati sr\u010dane funkcije ljudi koji su bili deo klini\u010dkih studija kasnih 1990-ih i po\u010detkom 2000-ih koji su kroz studiju tretirani ili samo doksorubicinom ili&nbsp; doksorubicinom&nbsp; zajedno sa lekom za srce- Zinecard-om, \u201esr\u010dana za\u0161tita\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNismo znali \u0161ta se desilo tim pacijentima i sa tim pacijentima u pogledu razvoja sr\u010danih oboljenja i da li je lek imao za\u0161titne efekte koje bi mogli da otkrijemo 20 godina kasnije?\u201d \u201c, rekao je \u010cou.<\/p>\n\n\n\n<p>Preliminarna analiza objavljena ranije ovog meseca pokazala je da je &nbsp;Zinecard grupa pacijenata \u201cvi\u0161e sa\u010duvala\u201d funkciju srca godinama kasnije. Jedna teorija je da se lek interferira sa proteinom koji \u010dini sr\u010dano tkivo i \u010dini otpornijim na hemo agense.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Klinika za pra\u0107enje survajvera<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160estogodi\u0161nja Semi Huavez, u crnim pantalonama i prsluku, gleda snimke na telefonu dok \u010deka pregled na survajverskoj klinici u Univerzitetskoj bolnici. Kada je imala 4 meseca, imala je operaciju kojom joj je uklonjen tumor na mozgu koji se zove meduloblastom, a potom je usledilo godinu dana hemioterapija. \u201cBilo je trenutaka kada sam mislila: Rak je ne\u0107e ubiti, ali hemioterapija ho\u0107e.\u201d, rekla je majka, Klaudija Huavez. Ona ve\u0107 ima problema zbog hemioterapija, uklju\u010duju\u0107i i blago o\u0161te\u0107enja sluha, problem u rastu i razvoju koje njeni lekari nazivaju \u201cprekid u razvoju\u201d. Ni\u017ea je i sitnija od svojih vr\u0161njaka. Semi je u riziku da joj se kao dugoro\u010dne posledice le\u010denja razviju neki oblik leukemije i potencijalni problemi sa plodno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, Samin &nbsp;doktor, Shafkat Shah je optimista u vezi sa Sami, kao i majka. \u201cOna je jako dobra sa brojevima, ali ima malo problema sa izgovorom zbog problema sa sluhom.\u201d- rekla je ona doktoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Survajveri u klinici su deo programa koji se zove Pediatric Cancer Survivorship Program.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kliniku dolaze posle 3-5 godina od zavr\u0161enog le\u010denja, kada je opasnost od recidiva pro\u0161la. U zavisnosti od njihovog toka le\u010denja ovde mogu dobiti sveobuhvatne analize krvi, ehokardiogram, testove plu\u0107ne funkcije i druge preglede. Alarmantna stanja se odmah upu\u0107uju dalje stru\u010dnjacima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nedavno je na konferenciji na klinici, nekoliko tinejd\u017eera govorilo o \u017eivotu survajvera de\u010dijeg raka. Srednjo\u0161kolka Katelin Garsija, koja je imala leukemiju sa 14 meseci i imala problema sa u\u010denjem i napadima u srednjoj \u0161koli, sada \u017eeli na fakultet i \u017eeli da postane \u201cchild-life specialist \u201d \u2013 neko ko se brine o deci tokom le\u010denja raka. Njena prijateljica, Karmen Villarosa, koja je imala tumor bubrega kao jako mlada, brine je da li \u0107e mo\u0107i da ima sopstvenu decu zbog le\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>Brion Martines, kome je dijagnostikovana leukemija u petom razredu, jednom godi\u0161nje radi ehokardiogramom da proveri probleme sa srcem. On je uspe\u0161an kros-kantri trka\u010d koji se nada da \u0107e upisati Georgetovn Universitet i ima \u017eelju da postane de\u010diji onkolog.<\/p>\n\n\n\n<p>Aune zna kroz \u0161ta su survajveri pro\u0161li. Kada mu je dijagnostikovan Hodgkin-ov limfom, \u201cljudi su mi rekli da je to dobro rak, jer je bio prili\u010dno izle\u010div. Svi su rekli da samo treba da zavr\u0161im le\u010denje i da se vratim u normalu. \u201d<\/p>\n\n\n\n<p>U to vreme, njegova majka mudro je tra\u017eila da se njegova sperma zamrzne, iako je to za jednog 16-godi\u0161njaka nepodno\u0161ljivo neprijatno. \u201cMoji doktori to nisu ni spomenuli. Moja majka je \u010ditala o tome.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon operacije, Aune je morao na zra\u010denje grudnog ko\u0161a i stomaka na devet nedelja i dobio je osam hemioterapija, sveukupno je le\u010denje trajalo preko devet meseci. Kasnije, kao 35-godi\u0161njak je odlu\u010dio da postane de\u010diji onkolog na Univerzitetu u Teksasu Science Center. Po\u010deo je da se ose\u0107a toliko iscrpljen da nije mogao da hoda vi\u0161e od 30 koraka \u2013 a umor je pripisivao zahtevnom poslu a i \u010detvoro male dece&nbsp;je velika obaveza (dobijeni ve\u0161ta\u010dkom oplodnjom kroz 2 blizana\u010dke trudno\u0107e). Me\u0111utim sav taj umor je zapravo zbog radijacije i verovatno hemioterapije.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je imao operaciju srca, zamenio je svoj fokus u karijeri i bavi se dugoro\u010dnim posledicama, obe\u0107avaju\u0107i sebi da \u0107e popuniti praznine kroz istra\u017eivanja i rad sa survajverima. Po\u0161to je ve\u0107 imao i previ\u0161e medicinskih problema, on sada filozofski govori o svojoj budu\u0107nosti. \u201cNikad se ne zna \u0161ta \u0107e se na\u0107i na tvom putu, tako da je danas bolje raditi ono \u0161to \u017eeli\u0161 i voli\u0161.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Preuzeto sa&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.washingtonpost.com\/national\/health-science\/a-new-urgency-to-protect-survivors-of-childhood-cancer\/2016\/12\/25\/f29abb92-c0a8-11e6-afd9-f038f753dc29_story.html?postshare=3621483433710083&amp;tid=ss_tw&amp;utm_term=.dc39077e6908\">Laurie McGinlei December 25, 2016.<\/a><\/p>\n\n    <div class=\"xs_social_share_widget xs_share_url after_content \t\tmain_content  wslu-style-1 wslu-share-box-shaped wslu-fill-colored wslu-none wslu-share-horizontal wslu-theme-font-no wslu-main_content\">\n\n\t\t\n        <ul>\n\t\t\t        <\/ul>\n    <\/div> \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Va\u0161ington post pi\u0161e: Pod hitno za\u0161titi survajvere de\u010dijeg raka SAN ANTONIO \u2013 Kada je Britani Galan dijagnostikovana leukemija u 6-toj nedelji \u017eivota, lekari su upozorili roditelje&#46;&#46;&#46;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5948,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-4509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4509"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5949,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4509\/revisions\/5949"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5948"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cikaboca.mladice.org\/podrska\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}