Kako će ti pomoći psiholog ili vršnjačka podrška?

Šta je vršnjačka podrška?

Vršnjačka podrška je termin koji se odnosi na razmenu podrške kod osoba koje su prošle isto iskustvo, nemaju nužno stručno obrazovanje i koriste svoje proživljeno iskustvo kao izvor podrške.  Vršnjačke grupe podrške obezbeđuju sredinu za razmenu iskustva, preispitivanje sopstvenih gledišta, razmatranje briga i nedoumica, osvešćivanje ličnih snaga i resursa i sticanje samopouzdanja za suočavanje sa budućnošću.

Internet vršnjačka podrška

Onlajn vršnjačka podrška predstavlja zajednicu vezanu za određenu internet lokaciju, u kojoj članovi razmenjuju informacije, pružaju jedni drugima emocionalnu podršku, pomažu jedni drugima da se lakše nose sa problemima koji ih muče i  razvijaju samopouzdanje u pogledu sposobnosti rešavanja problema.

Adolescenti i mladi rado koriste internet da bi zadovoljlili različite potrebe karakteristične za tu starosnu dob, te je onlajn vršnjačka podrška dobro prihvaćena na tom uzrastu. Prednosti internet podrške su u tome što je internet dostupan i osobama koje su vezane za kuću ili žive u geografski udaljenim oblastima. Takođe obezbeđuje anonimnost i veći stepen privatnosti onima koji ne žele da otkrivaju identitet ili su previše zatvoreni da uživo dele intimne detalje o svom životu.  

Od čega se sastoji vršnjačka podrška?

Emocionalna podrška

Olakšava suočavanje sa sopstvenim emocijama straha, besa, tuge, i usamljenosti u atmosferi međusobnog razumevanja i saosećanja,  uz uvažavaju svojih i tuđih osećanja.  

Informativna podrška

Informativna podrška se odnosi razmenu informacija, najčešće stečenih kroz lično iskustvo, u vezi sa vrstama i procedurama lečenja, lekovima, neželjenim efektima, ishranom, vežbanjem i fizičkim aktivnostima, mentalnim zdravljem, reprodukcijom, romantičnim odnosima, školovanjem, zapošljavanjem itd.  

Podrška u savladavanju problema i izazova

Članovi pomažu jedni drugima da promene svoj odnos prema frustracijama i teškim iskustvima tako da se sa njima mogu lakše nositi, da pronađu pozitivnu stranu zbog koje vrede i neka od najtežih iskustava.

Podrška  koja se odnosi na identitet i upravljanje životom nakon raka

Članovi pružaju jedni drugima podršku da prihvate rak, lečenje, posledice i sve što nosi život posle raka. Zajedno se trude da nađu smisao u onome što su proživeli i što preživljavaju  i da na najbolji način pomognu jedni drugima da ugrade to iskustvo u sopstveni identitet.

Koje su konkretne koristi od vršnjačke podrške?

  1. deljenje emocija o sopstvenoj situaciji i izazovima sa kojima se osoba sreće donosi emocionalno olakšanje i osećaj prihvataćenosti i razumevanja
  2. razmena informacija o raspoloživim resursima u društvenoj zajednici i praktična podrška kako da se do tih resursa dođe podstiče doživljaj vladanja sopstvenim životom
  3. razmena iskustva i mogućnost učenja od drugih koji su bili istoj ili sličnoj situaciji pozitivno utiče na samopouzdanje u pogledu pronalaženja rešenja za probleme
  4. pripadnost zajednici podrške pomaže da se smanji izolovanost i osećaj usamljenosti

Kako da se obratite za vršnjačku podršku MladiCe PričaliCe?

Broj telefona za WhatsApp +381 62 8391 421

Možete nam se javiti svakog radnog dana od 17:00-21:00 putem četa

Putem četa na

FB messanger: @MladiceSrbije Instagram message: @mladicesrbija

Kada se oslobodite i možda prestanete da se stidite, možemo da dogovorimo i uživo viđanje po dogovoru.

Kako je naš tim MladiCa edukovan za pružanje podrške i povezan sa profesionalcima uvek možemo da vas uputimo dalje za profesionalnu podršku. U nastavku detaljnije o tome.

Značaj psihologa za tinejdžere i mlade suočene sa rakom?

Psiholog je neko ko je obučen za „terapiju razgovorom“. Iako ih nazivaju „lekarima“, oni nisu medicinski obučeni i razlikuje se od klasične posete lekaru. Nema invazivnih procedura, skeniranja ili lekova.

Psiholozi rade sa ljudima na njihovim osećanjima i težine misli.

Neke od stvari kojima psiholozi često podržavaju mlade su:

  • bore se da se izbore sa dijagnozom (npr. anksioznost, loše raspoloženje)
  • upravljanje teškim procedurama ili neželjenim efektima lečenja
  • uticaj raka na porodicu/prijateljstva/odnose
    uticaj na fakultet/univerzitet/rad
    slika tela
  • brige oko recidiva ili neizvesnosti oko budućnosti.

Ne postoji „pravi“ razlog da vidite psihologa i ponekad možda ne znate sa čime želite podršku – i to je u redu. 

Šta je poseta psihologu?

Prvi put kada vidite psihologa može biti zastrašujuće i izazvati anksioznost – razumemo! Posao psihologa je da vam omoguću da se osećate prijatno, da se javite ako se osećate zabrinuto, a on/a će učiniti sve da vam olakšaju.

Neki ljudi smatraju da dolazak na samo jednu sesiju pomaže da se smanji pritisak da se posvetite bilo čemu u šta niste sigurni.

Kada se prvi put sretnete sa psihologom, biće vam postavljana pitanja kako bi vas upoznali da steknu predstavu o tome o kakvim poteškoćama se suočavate. Ne morate da znate odgovore na sva pitanja i uvek je u redu reći da niste sigurni ili da ne znate. Takođe je dobro vreme da postavite sva pitanja koja imate.

Šta je terapija:
Privatni prostor za razgovor o onome što vam je najvažnije.
Bezbedno mesto bez osude.
Vremenski ograničeno – neće vas gledati zauvek!
Šta terapija nije:
Obavezno – ne morate to da radite ako ne želite! Neće vam pomoći ako ste primorani na to – morate to da želite.
Odlazak kod psihologa ne znači da ste „poludeli“ ili da se ne nosite sa tim, ili da ste „neuspešni“.

Da li je poseta psihologu poverljiva?

Uvek ćete biti obavešteni na prvom zajedničkom sastanku da će ono o čemu se razgovara ostati privatno. Jedini izuzetak od ovoga je ako nam kažete da ste vi ili neko drugi u opasnosti od povrede (samopovrede). Ove informacije se moraju prijaviti kako bi dobio sledeći nivo podrške.

Vrste terapije razgovorom

Postoje različite vrste terapija za koje su psiholozi obučeni i u razgovoru sa psiholozima može da se otkrije šta bi vam najbolje odgovaralo. Neki od glavnih pristupa koje koristimo uključuju:

Kognitivno-bihejvioralna terapija (CBT)
CBT se fokusira na stvaranje veza između onoga što radimo, mislimo i osećamo. Često se možemo zaglaviti u začaranim krugovima koji održavaju neke probleme. CBT može biti dobar pristup koji će nam pomoći da primetimo ove obrasce i razvijemo veštine da ih prevaziđemo. To zahteva određenu posvećenost i motivaciju jer mnoge veštine treba da se vežbaju – ovo pomaže da razvijete sopstveni „skup alata“ veština koje možete koristiti kada se suočite sa izazovima.

Terapija prihvatanja i posvećenosti (ACT)
ACT se malo razlikuje od CBT jer je to pristup koji ne pokušava da promeni naše misli, već nam pomaže da pronađemo načine da ih posmatramo na način bez osuđivanja. ACT je koristan jer nam pomaže da razjasnimo šta nam je važno (naše vrednosti) i kako da donesemo izbore u životu koji su u skladu sa tim. Cilj ACT-a je pronaći način da svoj život živite smisleno.

Terapija usmerena na traumu
Prolazak kroz lečenje raka može ponekad biti traumatično. Neki mladi ljudi smatraju da se bore sa stvarima kao što su flešbekovi, noćne more ili osećaj kao da se delovi traume dešavaju iznova. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) se dešava kada naš mozak nije u stanju da u potpunosti obradi traumatski događaj i on se „zaglavi“ u sistemu pretnji. Postoje specifične terapije za koje su psiholozi obučeni za traumu, koje pomažu da se smanji uznemirenost povezan sa sećanjima i pomaže da se spakuju tako da se ne pojavljuju nehotice kroz flešbekove ili noćne more.

Terapija usmerena na rešenje
Ovaj oblik terapije se fokusira na pronalaženje rešenja za probleme i identifikaciju veština i snaga koje imate, umesto da se fokusira na probleme i poteškoće. Kao pristup, fokusira se na ono što želite da postignete u budućnosti, a ne na istraživanje prošlih iskustava.

Videti psihologa virtuelno: za i protiv

Pandemija koronavirusa dovela je do mnogih izazova za sve nas, ali dobra stvar je to što nam je omogućila da se povežemo virtuelno putem video poziva. Mnoge psihološke službe sada nude virtuelne sastanke, što nekim ljudima može olakšati posećivanje terapijskih sesija.

Na vama je šta vam najviše odgovara – možda ćete otkriti da ćete na kraju raditi mešavinu i jednog i drugog! Evo nekih prednosti i nedostataka održavanja sesija putem video poziva koje su drugi mladi ljudi podelili iz svojih iskustava.

Prednosti virtuelnog odlaska sa psihologom:
Udobnije je što ne moram da dolazim u bolnicu gde vidim sve u medicinskom timu.
Volim da imam sesije na kojima mogu da sedim u udobnosti svog doma.
Volim da ne moram da putujem – jeftinije je, brže i manje stresno!
Nedostaci virtuelnog odlaska sa psihologom:
Ponekad je teško naći privatni prostor kod kuće i onda ne mogu zaista otvoreno da razgovaram ako su drugi ljudi u kući.
Internet veza ponekad može biti nepouzdana i to može biti neugodno ako ste usred razgovora o nečemu teškom.
Ponekad samo želite da budete u istoj prostoriji sa nekim kada govorite o svojim osećanjima.